Borislav Pekić
Književnošću se svet ne gradi, u najboljem slučaju on se njome razlaže i ispituje. Za književnost manje od svakoga oblika mišljenja i delanja važi ubeđenje da je ovo najbolji od svih mogućih svetova. Ironija je samo jedan nivo ovog literaturi urođenog, negativnog odnosa prema svetu. Ne vidim zašto bi ona, upravljena na njegove rđave strane bila neautentična i neplodotvorna. Ako s
Danilo Kiš
Polazim od toga da mi ništa ne znamo. Metafizika je neka vrsta poezije u prozi. Čovek je nepoznata veličina. Ne znamo odakle dolazimo, ne znamo kuda idemo i ne znamo zašto postojimo. Religija, filozofija i poezija pokušavaju da daju odgovor na to pitanje. Kad kažem poezija, imam na umu književnost u celini. Ali, ni religija, ni filozofija, ni poezija nisu u stanju da nas svojim odgovo
Stevan Raičković
Pesnik je po svojoj prirodi disident, onaj koji nikad neće pristati na ustaljeni red stvari. Buntovnik bez razloga, rekli bi vlastodršci. Mi i danas uživamo plodove Bodlerovih patnji, napisao je Malro, definišući bitnost pesničkog glasa u odnosu na svet. Tako, neki moji stihovi upravo nastaju kao izraz nepomirljivosti i nepoverenja dva sveta, sveta tiranije i sveta poezije... Ka
Živko Nikolić
Vjerujem da su tamne slike malih ljudi bliže istini o čovjeku. Mali čovjek nudi neposredniju sudbinu. Ako uopšte ima velikih ljudi… Veliki ljudi su kao fikcija. Oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba malih. Ima ih koji smatraju da je film zapravo skupina ostalih grana umjetnosti. Ja naginjem čistijem filmu. Prije svega, film je ipak, vizuelna umjetnost. Slika je osnovno izra
Vojo Stanić
Na ovaj način civilizacija ne može da ide još dugo, već je došla do plafona. Mora se nešto, ili možda sve, promijeniti ako se misli ići dalje. Moderna umjetnost vrlo liči na to stanje. Ona ne pruža nadu, niti ukazuje na spas, ona je nihilistička isto kao što je i ova civilizacija. Njena poruka nije avangardna da nas poziva u nešto bolje, u njoj nema vjere niti snage. Ona je apatična
Mihajlo Lalić
Bez primjera iz stvarnosti nijesam mogao da izmislim, ni da napišem. No, čini mi se da sličnim ograničenjima bili pogođenii i veliki i moderni, ne samo Balzak i Dostojevski, no i Prust, Džojs, Beket. Vaše pitanje me podstiče da se podsjetim kako sam birao te uzorke iz života. Često to nije zavisilo od vremena posmatranja; zabljesnuo me neki savremenik s tri-četiri riječi jače nego
Rođena 6. marta 1961. godine u Sarajevu.
Diplomirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Mladena Srbinovića 1985. godine. Na istom fakultetu magistrirala 1988. godine, u klasi profesora Mirjane Mihać. 1988/89. godine, kao stipendista francuske vlade, pohađa specijalističke studije na Ecole Nationale Superieure des Beaux Arts u Parizu kod profesora Vlade Veličkovića.
Studijski boravila u Francuskoj, Njemačkoj i Španiji. Od 1985.godine je član ULUCG-a.
Samostalne izložbe
We love our customers, so feel free to visit during normal business hours.
Open today | 09:00 – 17:00 |